IRAN TVRDI: Imamo 100.000 raketa, ispalili smo manje od sedam odsto!
Prema navodima predstavnika iranskog Korpusa islamske revolucionarne garde, Iran je u dosadašnjim udarima na protivničke ciljeve upotrebio tek manji deo svog raketnog potencijala.
Portparol Korpusa saopštio je da je od početka eskalacije krajem februara iskorišćeno manje od sedam odsto raspoloživih raketa, dok ukupan arsenal, prema njegovim rečima, obuhvata oko 100.000 projektila različitog dometa i namene.
Ova izjava predstavlja direktan odgovor na tvrdnje iz Vašingtona i Tel Aviva da su američki i izraelski udari značajno oslabili iranske raketne kapacitete.
U obraćanju javnosti, iranske bezbednosne strukture naglasile su da je značajan broj raketa upotrebljenih u dosadašnjim napadima proizveden pre više od decenije, dok savremeniji sistemi, kako se tvrdi, još uvek nisu u široj meri angažovani. „Nismo koristili ni većinu raketa novije proizvodnje, posebno nakon Dvanaestodnevnog rata. Značajan deo našeg arsenala ostaje netaknut“, navodi se u saopštenju.
Ovakva poruka ima i jasnu psihološku dimenziju. Iran nastoji da demonstrira da raspolaže značajnim rezervama i da njegovi vojni kapaciteti nisu iscrpljeni, kao i da je u stanju da održi aktuelni intenzitet sukoba tokom dužeg vremenskog perioda, čime povećava strateški pritisak, pre svega na Vašington.
Ono što je izvesno jeste da su tokom dosadašnjih dejstava retko korišćeni pojedini savremeniji iranski projektili. Razlozi za to: ograničene količine, visoki troškovi proizvodnje ili drugi faktori, za sada ostaju nejasni.
Kao ilustrativan primer često se navodi balistička raketa srednjeg dometa Horamšahr-4, koja je, prema dostupnim izvorima, upotrebljena u veoma ograničenom broju slučajeva.
Dok se paralelno vodi intenzivan informativni rat kroz izjave i procene, borbena dejstva na terenu se nastavljaju. Izraelsko ratno vazduhoplovstvo ponovo je izvelo udare na ciljeve u Iranu, uz podršku Sjedinjenih Država, a prema iranskim izvorima pogođena je industrijska zona u Teheranu.
Istovremeno, iranski udari na protivničke ciljeve ne jenjavaju, dok vojni analitičari ukazuju da su gubici koje su u pojedinim incidentima pretrpele američke i izraelske snage značajni u poređenju sa prethodnim periodima.
U međuvremenu, Teheran nastoji da trenutnu situaciju kapitalizuje i na političkom planu, posebno kroz pitanje Ormuskog moreuza, jednog od ključnih globalnih pomorskih pravaca za transport energenata.
Prema navodima iranske agencije Tasnim, iranske vlasti iznele su više uslova pod kojima bi mogle pristati na potpuno otvaranje plovidbe kroz moreuz.
Istovremeno, unutar zapadnog saveza uočljivi su znaci opreza. Nemačka je jasno stavila do znanja da ne planira upućivanje ratnih brodova u Ormuski moreuz.
Nemački ministar odbrane takođe je izrazio zabrinutost zbog mogućnosti šireg uključivanja članica NATO-a u regionalni sukob.
Za sada je jedino Estonija iskazala spremnost da rasporedi ratne brodove u regionu, uz zahtev za preciznijim definisanjem ciljeva američke strategije na Bliskom istoku.
U Sjedinjenim Državama sve veći broj vojnih stručnjaka upozorava da bi sukob mogao postati znatno složeniji nego što se prvobitno procenjivalo.
Prema procenama iz Vašingtona, dosadašnje operacije protiv Irana koštale su američki budžet oko 12 milijardi dolara, bez naznaka da bi sukob mogao uskoro biti okončan.
Uprkos tim upozorenjima, američki politički vrh nastavlja da ističe uspeh operacije i mogućnost preduzimanja daljih vojnih koraka.
Kurir.rs/TV Front/Agencije